Call centar

033 22 33 99

Webshop

Online apoteka

Online farmaceut

Postavite pitanje

Vitamin D i imunitet

Vitamin D3 je potreban za apsorpciju kalcija iz crijeva kako bi se u djetinjstvu izgradile čvrste kosti i zubi te očuvali čvrstoća i zdravlje kostiju u kasnijoj životnoj dobi. Sudjeluje i u brojnim metaboličkim procesima u organizmu.

Većina stanica imuniteta sadrži vitamin D receptore, preko kojih vitamin D može utjecati na rast i razvoj pojedinih stanica, razvoj upale i potaknuti imunološki odgovor.

Vitamin D potiče stanice urođenog imuniteta na stvaranje polipeptida katelicidina koji ima sposobnost uništavanja uzročnika infekcija. On također smanjuje produkciju protupalnih citokina i tako umanjuje rizik od citokinske oluje.

Istraživanja pokazuju učinkovitost vitamina D kod virusa sa lipidnom ovojnicom, kao što je virus gripe, ali i koronavirus. Smatra se da katelicidin može remetiti lipidnu ovojnicu što rezultira smrću virusa.

Zaštita od infektivnih bolesti može se postići adekvatnom razinom vitamina D u krvi.

U dokumentu Nacionalnog instituta za javno zdravlje (NIJZ) preporučena dnevna doza za ljude svih dobi, trudnice i dojilje iznosi 800 – pa sve do 4000 internacionalnih jedinica (IJ), a ta aktivnost odgovara koncentraciji od 20 – 100 µg/dan.

Prema Evropskoj agenciji za sigurnost hrane (EFSA), primjena vitamina D kao dodatka prehrani doprinosi:

  • normalnoj apsorpciji/iskorištavanju kalcija i fosfora
  • održavanju normalne razine kalcija u krvi
  • održavanju normalnih kostiju
  • održavanju normalne funkcije mišića
  • održavanju normalnih zuba
  • normalnoj funkciji imunološkog Sistema
  • Vitamin D ima ulogu u procesu dijeljenja ćelija

Nedostatak vitamina D je čest i javlja se uglavnom kod osoba koje su izložene većem riziku od razvoja nedostatka vitamina D, a to su:

  • Osobe koje se rijetko izlažu suncu, nose zaštitnu odjeću i koriste sredstva za zaštitu od sunca
  • Trudnice i dojilje, novorođenčad i djeca u periodima intenzivnog rasta i razvoja
  • Starije osobe
  • Osobe s prevelikom tjelesnom težinom
  • Osobe tamnije puti
  • Osobe koje imaju problema s jetrom ili bubrezima, žuči i gušteračom, pate od celijakije ili nekih drugih crijevnih problema
  • Osobe koje uzimaju određene lijekove (glukokortikoidi, antiepileptici)
  • Vegetarijanci ili vegani.

Posljednje vijesti

Pitajte farmaceuta

Imate pitanje vezano za Vaše zdravlje? Potreban Vam je savjet ili informacija o terapiji?