Prema mišljenju Svjetske zdravstvene organizacije (World Health Organization, WHO), gripa (influenca) je akutna virusna infekcija koja se lako širi s osobe na osobu, javlja se u cijelom svijetu te može zahvatiti bilo koju dobnu skupinu. Svake godine uzrokuje epidemiju, i to tokom zimskoga perioda.
Prehlada je virusom uzrokovana bolest kod koje se javljaju hunjavica, kihanje, začepljenost nosa i ušiju, suhoća i stezanje u ždrijelu, a opšti simptomi, kao što su povišena temperatura i bolovi u mišićima su vrlo blagi ili ih uopšte nema. Obično prolazi bez komplikacija.
Ljudi često misle da je svaka prehlada ili bolest sa povišenom temperaturom gripa, ali treba imati na umu da veliki broj virusa može izazvati slične simptome.
Gripu uzrokuju virusi influence A, B i C čija je osobina da neprestano mijenjaju antigena svojstva, najviše virus influence tipa A.
Manje ili veće epidemije izazvane tipom A javljaju se gotovo svake godine, dok epidemije uzrokovane tipom B su malo rjeđe i javljaju se svakih četiri do pet godina. Epidemije izbijaju naglo, zahvataju 10 – 40% stanovništva, traju oko šest sedmica, a virus nestaje do sljedeće godine.
Gripa počinje naglo, već jedan do dva dana nakon infekcije. Prvi su simptomi hladnoća i povišena tjelesna temperatura (viša od 38°C), bolovi u cijelom tijelu i osjećaj slabosti.
Ostali mogući simptomi su kašalj, začepljen nos, glavobolja, iritirane crvene oči, a u djece i gastrointestinalni simptomi poput proljeva i bolova u trbuhu.
Bolest obično traje 7 do 10 dana. Obzirom da je imunitet protiv gripe specifičan, izliječena bolest prouzrokovana jednim tipom virusa ne pruža zaštitu od drugog tipa, pa je čovjek neprestano izložen infekciji.
Kao komplikacije gripe mogu se javiti upala sinusa (sinuitis), uha (otitis), bronhija (bronhitis) i pluća (pneumonija). Obično nastaju kao posljedica sekundarne bakterijske infekcije, tokom akutne faze gripe ili na početku oporavka. Upala pluća je najteža komplikacija, koja je istovremeno uzrokovana virusom i bakterijom. Na nju treba posumnjati kada se ponovo povisi temperatura, otežano diše i javi se gnojni ili sukrvičavi iskašljaj. Kod hroničnih bolesnika često se javlja pogoršanje osnovne bolesti.
Prehlada je najučestalija bolest u ljudi, javlja se u cijelom svijetu, u svim dobnim skupinama. Odrasla osoba prehladu Virus se obično prenosi zrakom – kapljicama u njemu, ili dodirom s infektivnim nazalnim sekretom, odnosno kontaminiranim površinama. Naime, virus može neko vrijeme preživjeti u okolišu, pa ga osoba lako s površina rukama prenese u oči i/ili nos i tako dođe do infekcije.
Prehlada je akutna virusna upala sluznice nosa koja katkada može zahvatiti i ždrijelo. Njezini su uzročnici respiratorni virusi, najčešće rinovirus i koronavirus. Prehlada uglavnom počinje osjećajem umora i hladnoće, zatim počinje kihanje i glavobolja, a na kraju slijedi nekoliko dana curenja nosa i kašlja – što su ujedno i najčešći klinički simptomi.
Karakteristično za prehladu, za razliku od gripe, je da tjelesna temperatura uglavnom nije povišena. Simptomi su najviše izraženi obično dva do tri dana nakon infekcije, a prehlada prolazi nakon sedam do deset dana. U djece se neki simptomi, poput kašlja, mogu zadržati i dulje, čak do tri tjedna. Za prehladu, nažalost, ne postoji lijek ili vakcina, već je moguće jedino simptomatsko liječenje.
Najčešći uzročnik prehlade je rinovirus (30–50 posto slučajeva), zatim slijedi koronavirus (10–15 posto slučajeva), a mogući uzročnici su još influenca, humani parainfluenca virus, adenovirus, enterovirus i drugi, ukupno njih više od 200.
Liječenje prehlade i gripa
Pošto su gripa i prehlada virusnog porijekla, liječenje je uglavnom usmjereno na olakšavanje tegoba koje ih prate. Zato se pacijentima, uz odmor, preporučuje uzimanje dosta tečnosti, voća i vitamina C kao i lijekovi za ublažavanje simptoma koje prate prehladu i gripu.
Simptomi | Gripa | Prehlada |
početak | nagao (3-6 h) | postupan razvoj |
trajanje | 10 dana ili duže | 3-5 dana |
temperatura | visoka | rijetko |
glavobolja | nagla,intenzivna | blaga |
bol u mišićima | jaka | blaga |
groznica | uobičajena | nije uobičajena |
umor,slabost | izražen umor (2-3 sedmice) | blagi umor |
kašalj | suhi kašalj | produktivni kašalj |
kihanje | ponekad | uobičajeno |
začepljen nos | ponekad | često, spontano prolazi tokom 7 dana |
bolno grlo | ponekad | uobičajeno |
komplikacije | Bronhitis, upala pluća, pogoršanje postojeće hronične bolesti, smrt | upala srednjeg uha, upala sinusa |
Preporuke
- ovlažiti prostorije u kojima boravite.
- uzimati dovoljno tekućine i toplih napitaka.
- uzimajte preparate vitamina C kao i druge multivitaminske kombinacije, te preparate za jačanje imuniteta npr. na bazi propolisa, ehinacee, cinka.
- oriblete i pastile koje se tope u ustima su odlično riješenje za blage bolove u grlu i nadraženo ždrijelo.
- ukoliko imate pojačanu sekreciju iz nosa ili vam je nos začepljen, koristite kapi ili sprejeve za nos, što češće se inhalirajte uz pomoć čajeva ili etarskih ulja kamilice, timijana, mente, eukaliptusa, bora.
- kašalj se liječi uzimanjem sirupa protiv kašlja ili za iskašljavanje (najčešće su biljnog porijekla) – u apoteci pored sirupa postoje i tablete, šumeće tablete te praškovi za izradu rastvora koji uspješno liječe simptome kašlja.
- kod jače izraženih simptoma preporučuje se mirovanje.
- povišenu temperaturu možete sniziti preparatima na bazi paracetamola, acetilsalicilne kiseline, ibuprofena koji uspješno ublažavaju i simptome glavobolje i bolova u mišićima.
- antibiotici se ne koriste u liječenju prehlade i gripa jer su to virusna oboljenja i nikad ih ne uzimajte bez konsultacije sa ljekarom. U izuzetnim slučajevima, kad simptomi gripa prerastu u bakterijske upale pluća, sinusa i/ili uha vaš ljekar će uključiti antibiotik u terapiju.
- ako simptomi prehlade ili gripa traju duže vremena ili se pogoršavaju i pored uzete terapije (npr. povišenu temperaturu ne možete sniziti dva-tri dana, imate jake glavobolje, vrtoglavicu, mučninu, povraćate, ne možete se kretati) ili ste hronični plućni ili srčani bolesnik, obavezno se javite ljekaru kako biste izbjegli eventualne komplikacije koje mogu nastati usljed nepravovremenog liječenja.